BLOG

Savez udzenja paaplegičaa

Kako obezbijediti veću vidljivost osoba sa invaliditetom na tržištu rada?

Jednake šanse u obrazovanju, uvezivanje sa tržištem rada, pristupačnost okruženja- put su ka većoj zapošljivosti osoba sa inavaliditetom.

Osobe sa tjelesnim invaliditetom nailaze na brojne poteškoće prilikom zapošljavanja, od kojih su najznačajnije: nepristupačnost fizičke okoline, predrasude poslodavaca o radnim sposobnostima osoba sa invaliditetom, kao i nepristupačnost radnih mjesta. U procesu zapošljavanja osobe sa invaliditetom manje koriste standardne kanale zapošljavanja, jer veliki broj radnih mjesta koja su u ponudi na tržištu rada, nisu na adekvatan način dostupna i osobama sa invaliditetom, tako da je trenutno najveći broj ovih osoba je zaposlen u organizacijama osoba sa invaliditetom.
Jedna od organizacija koja se bavi unapređenjem položaja osoba sa invaliditetom je i Savez udruženja paraplegičara Crne Gore (SUPCG), nevladina humanitarna organizacija koja djeluje na nacionalnom nivou sa sjedištem u Podgorici. Koje su oblasti u kojima Savez pruža najveću podršku osobama sa invaliditetom?
Misija Saveza je: „Ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom predviđenih međunarodnim standardima kroz poboljšanje njihovog socijalno-ekonomskog statusa, izmjene i dopune pravne regulative i integraciju u društvene tokove.
Marija Šćepanović, pravnica u Savezu ističe da je organizacija je realizovala veliki broj projekata, podržanih uglavnom od stranih donatora. Oblasti u kojima su aktivni su: ljudska prava, jačanje civilnog društva, socijalna zaštita, zdravstvena zaštita, obrazovanje, zapošljavanje lica s invaliditetom, pristupačnost, kultura, sport.
Kako je oblast zapošljavanja osoba sa invaliditetom regulisana u drugim zemljama?
Pozitivna iskustva u oblasti zapošljavanja osoba sa invaliditetom imaju zemlje članice Evropske unije. U većoj mjeri se poštuju i primjenjuju svi utvrđeni standardi, kako u oblasti pristupačnosti, tako i u oblasti zapošljavanja. Samim tim osobe sa invaliditetom imaju mogućnost da se zaposle kako u privatnom tako i u javnom sektoru.
Prema dosadašnjem iskustvu, koji su to poslovi koji su najčešće dostupni osobama sa tjelesnim invaliditetom?
To su najčešće administrativni poslovi, kao i poslovi vezani za informacione tehnologije. Zbog nepristupačnosti fizičke sredine, osobe sa tjelesnim invaliditetom, često ne mogu ravnopravno da učestvuju na tržištu rada.
Kada je u pitanju zapošljavanje osoba sa invaliditetom na otvorenom tržištu, očigledno je da postoje određene teškoće i kako se one mogu prevazići?
Problem zapošljavanja osoba sa invaliditetom se može rješavati ukoliko Država počne da implementira dobra zakonska rješenja (npr. zakon se ne primjenjuje kada je u pitanju fizička pristupačnost) i da radi na razvijanju međusektorske i međuinstitucionalne saradnje, koje bi doprinosile zapošljavanju osoba sa invaliditetom ističe Šćepanović.
Razvijanjem jednakih šansi za obrazovanje, uvezivanjem sa tržištem rada, stvaraće se uslovi da osobe sa invaliditetom stiču kompetencije i vještine, koje će im, uz pristupačnost okruženja, dati mnogo veće mogućnosti da ravnopravno sa drugima budu na tržištu rada.
Treba stvarati mogućnosti da se osobe sa invaliditetom zapošljavaju i u javnom i u privatnom sektoru, a ne, kao što je trenutna situacija, da u najvećem broju budu zaposlene u organizacijama osoba sa invaliditetom. Iako postoje beneficije (dobijaju se iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom) za poslodavce koji zaposle osobu sa invaliditetom, one se nedovoljno koriste, a neutrošena sredstva iz Fonda se vraćaju Državi.

BLOG

Leave a comment